Podijeli članak

Lažna vijest je medijski izvještaj koji u sebi sadrži nedvosmisleno pogrešne tvrdnje, to jest informacije koje ne odgovaraju činjenicama. Za razliku od greške u izvještavanju, lažna vijest podrazumijeva svjesno dezinformisanje javnosti. Drugim riječima, to je informacija koju je neko izmislio i predstavio kao stvarnu vijest, ili je objavio znajući da nije tačna.
Šta je lažna vijest?

Collins Dictionary proglasio je “fake news” (lažna vijest) za riječ koja je obilježila 2017. godinu. Definicija koju Collins Dictionary daje za fake news je: “pogrešna, često senzacionalistička informacija, koja se širi pod krinkom novinskog izveštavanja”. Kako navode, upotreba ovog termina je od 2016. godine porasla za 365%, čemu je najviše doprinijela predizborna kampanja Donalda Trumpa i njegov izbor za predsjednika SAD.

No, osim što je popularizovao ovaj izraz, Trump je doprinio i iskrivljavanju njegovog osnovnog značenja – lažna vijest nije “vijest koja mi se ne sviđa”, ili “tvrdnja sa kojom se ne slažem”, što je najčešće kontekst u kojem aktuelni američki predsjednik koristi ovaj izraz, optužujući svaki medij koji mu se ne dopada da je “fake news”.

Izvor: Facebook stranica “Raskrinkavanja” (link). Komentarisani članak: Denzel Washington nije rekao da je Donald Trump “spasio SAD od policijske države i rata sa Rusijom”(link)


Takva retorika, kojoj su skloni i drugi političari, opasna je ne samo zbog toga što obesmišljava razliku između tačnih i netačnih informacija, već i zato što generalno podriva povjerenje javnosti u medije i onda kada oni profesionalno izvještavaju, istovremeno podstičući autoritarne ideje o ograničavanju slobode medija. 
Proglašavanje svih “nepodobnih” vijesti lažnim vijestima najviše šteti upravo kredibilnim medijima i obrnuto – pogoduje onima koji zaista objavljuju lažne vijesti.

U svom radu na provjeri medijskih informacija, “Raskrinkavanje” koristi i ocjenu “prenošenje lažnih vijesti”. Tako ocjenu „lažna vijest“ dobija originalni medijski izvještaj u kojem je takva informacija prvi put objavljena, to jest medij koji je proizveo takav sadržaj. Ocjenu “prenošenje lažnih vijesti” dobijaju medijski izvještaji u kojima je takav sadržaj prenesen iz drugih medija.

Iz pozicije konzumenta/kinje medijskog sadržaja, razlika između objavljivanja i prenošenja lažnih vijesti nije značajna, jer se svakako radi o medijskom izvještaju koji sadrži neistinite informacije. No, prenošenje lažne vijesti nekada može biti opasnije od samog izmišljanja istih – ukoliko lažnu vijest objavi anonimni i slabo čtan portal, ali je prenese dobro poznat medij koji ima veću kredibilnost i broj čitalaca, njeni se negativni efekti pojačavaju. Posebno poguban efekat na kredibilnost medija u cjelini ima pojava širenja lažnih vijesti i drugih oblika dezinformacija od strane profesionalnih novinskih agencija.

Novinske agencije kao izvor lažnih vijesti

S obzirom da medijske kuće plaćaju njihove servise, od agencija očekuju provjerene i tačne informacije, te se agencijske vijesti gotovo uvijek prenose bez dodatnih provjera. S obzirom da se agencijske vijesti slabo ili nimalo ne provjeravaju, ukoliko agencija objavi lažnu vijest, ona će se raširiti mnogo brže i imaće veći domet nego objava takve vijesti na anonimnim online portalima, koje medijski profesionalci svakako ne smatraju kredibilnim izvorom informacija.

Jedan takav primjer nalazimo u članku javne novinske agencije “SRNA”, koja je prenijela članak objavljen na portalu “Balkans Press” – koji je potpuno anoniman i ne sadrži nikakve podatke o redakciji ili vlasništvu portala.  Nakon što ga je objavila javna novinska agencija, odatle ga je preuzelo dvadesetak drugih medija, te je izmišljena izjava Noama Chomskog dobila značajno veću vidljivost i došla do mnogo većeg broja ljudi nego kada je prvi put objavljena.

Zašto nastaju lažne vijesti?

Motiv za stvaranje i širenje lažnih vijesti može biti namjera da se oblikuje mišljenje čitatelja/ki o određenoj temi i o njoj stvori pogrešna percepcija u javnosti. Razlozi za to mogu biti politički (npr. u slučaju izmišljanja i širenja kompromitujućih priča o političkim protivnicima), ideološki (izmišljanje narativa o pojedincima/kama i grupama koje se percipiraju kao neprijateljske unutar nekog ideološkog okvira), ili ekonomski (izmišljanje i širenje kompromitujućih priča o konkurentskim firmama, proizvodima i sl.). Ovakve lažne vijesti često se preklapaju sa drugim oblicima medijskih manipulacija, kao što su teorije zavjere i pristrasno izvještavanje. Kada se nađu na stranicama etabliranih medija – ili, što je posebno opasno, novinskih agencija – velika je šansa da se radi upravo o motivu promocije određene političke agende, to jest formiranja mišljenja javnosti o određenoj temi putem plasiranja netačnih informacija.

Jedan od motiva za kreiranje lažnih vijesti jeste stvaranje napetih situacija koje će skoro sigurno izazvati emotivnu reakciju kod čitatelja/ki, a takve su, po pravilu, sve teme koje imaju veze sa ratom, vojskom i nasiljem. Takav je primjer “vijesti” da Turska šalje nove tenkove u BiH. Provjera informacije je pokazala da proizvodnja tenkova o kojima je riječ zapravo nije ni počela, te da sam “dogovor” o isporučivanju tenkova Bosni i Hercegovini uopšte ne postoji.

Drugi motiv je profit: izmišljanje spektakularnih “vijesti” jedna je od taktika za privlačenje čitatelja/ki i podizanje virtuelnog “tiraža” portala koji objavljuju ovakve vijesti. Ekskluzivan medijski sadržaj koji niko drugi nema može donijeti više posjeta stranici koja ga je objavila, čime se povećava i prihod od oglasa na toj stranici. No, i političke lažne vijesti mogu poslužiti za ostvarivanje profita, te se ne može uvijek jasno utvrditi koji motiv stoji iza njihovog kreiranja i širenja.

Širenje lažnih vijesti nekada je rezultat svjesne namjere medija da dezinformiše javnost, potaknute gore opisanim motivima. U praksi se često dešava i da se netačne informacije prenose bez takve namjere, i tada ih tretiramo kao novinarsku grešku. Do toga najčešće dolazi zbog neprovjeravanja informacija koje se objavljuju u želji da se što prije objavi vijest koja je ekskluzivna. Online mediji su pod posebnim pritiskom da brzo objave što više sadržaja i tako se istaknu u odnosu na konkurenciju. U ogromnom broju slučajeva, upravo je taj “diktat brzine” uzrok neprofesionalnog tretiranja vijesti koje se prenose i izostanka provjere i utvrđivanja činjenica prije preuzimanja vijesti iz drugih medijskih izvora. 

Kako prepoznati lažne vijesti?

Ne postoji jedinstven “recept” za prepoznavanje lažih vijesti, ali postoje određeni znaci koji vam mogu ukazati na to da bi informacija koja je došla do vas mogla biti pogrešna.

Lažne vijesti se pojavljuju u najrazličitihim formatima – od vizuelnih, koji uključuju manipulaciju fotografija i video snimaka, ili njihovo pogrešno predstavljanje; preko izmišljanja događaja koji se nisu nikada odigrali, do izmišljanja izjava ili aktivnosti javnih ličnosti. Nekada se ne izmišljaju samo izjave, već čak i osobe čije se navodne riječi prenose, što je posebno raširen oblik manipulacije u rubrikama kao što su “pisma čitalaca” ili ulične ankete – za koje se ispostavi da nikada nisu provedene.

U protekle dvije godine, “Dnevni avaz” je barem dva puta objavio izmišljene izjave pripisane građanima i građankama koji su navodno anketirani na ulici. U prvom slučaju, prevara je otkrivena jer se “Avaz” uz imena i izjave navodno anketiranih građana/ki postavio fotografije drugih osoba, između ostalih i glumca Rickyja Gervaisa. U drugom slučaju, izmišljena je izjava stvarne osobe, koja se o tome oglasila putem svog Facebook profila.

Medijski izvještaj može biti u cjelini baziran na lažnoj informaciji, ali ima i onih u kojima je samo jedna informacija izmišljena, dok je ostatak sadržaja tačan ili činjenično neutralan, čime se povećava i šansa da čitaoci povjeruju u lažnu informaciju.

Lažna vijest uglavnom cilja na to da probudi emocije čitaoca, te se često odnosi na “vruće” teme i pitanja o kojima se vodi intenzivna javna debata, o kojima ljudi imaju snažne stavove i podijeljena mišljenja. Pored ovakvih tema, lažne vijesti se često izmišljaju i o temama koje su neutralne u smislu vrijednosnih stavova, ali imaju jaku senzacionalističku komponentu – ovakve teme podrazumijevaju neobične i nevjerovatne pojave i događaje, koji su samim tim zanimljivi i privlačni čitateljima/kama. Lažne vijesti koje nastaju sa motivom privlačenja čitatelja/ki na stranicu često sadrže i elemente klikbejta, teorija zavjere, pseudonauke i sličnih medijskih manipulacija.

Udaljene zemlje i njihove kulture znaju biti posebno inspirativne za izmišljanje lažnih vijesti u kojima se spajaju senzacionalizam i prikrivena ili otvorena ksenofobija. Takav je primjer izmišljene priče o tajnoj industriji ljudskog mesa u Kini, koja se već nekoliko godina širi po internetu na različitim jezicima.

Ukoliko vijest koju čitate ima neki od gore navedenih elemenata, a do vas je došla putem nekredibilnog medijskog izvora, ne sadrži jasne i provjerljive izvore informacija i ne možete je pronaći na stranicama legitimnih medija, skoro je izvjesno da se radi o lažnoj vijesti. Ukoliko je takvu vijest objavio medij koji pokazuje jaku naklonost prema određenoj ideologiji ili političkoj opciji, treba joj takođe pristupiti sa oprezom i provjeriti je sa drugim medijskim izvorima. Više o tome kako možete provjeriti autentičnost informacija pročitajte ovdje. Ukoliko sumnjate u kredibilnost određenog medija i zanima vas da li je ranije objavljivao lažne vijesti, dezinformacije ili neprovjerene informacije, možete ga potražiti u bazi “Raskrinkavanja”, ili pogledati da li se trenutno nalazi na Red Flag” ili High Risk listi.  

Lažna izjava poznate osobe može ostaviti utisak istinitog izvještaja, naročito ukoliko se pripiše osobi sa kredibilitetom. U takvim slučajevima se dešava da se ostatak sadržaja nadovezuje na izmišljenu vijest, što sveukupno doprinosi utisku da se radi o tačnoj informaciji. Jedan od takvih primjera nalazimo u članku portala “Sputnik”, u kojem je izmišljena izjava svjetski poznatog glumca poslužila kao osnova za širenje neutemeljene priče. Ovaj portal je, naime, zatražio komentare nekoliko osoba na izjavu koja nikada nije data – tako je oko lažne vijesti izgrađena cijela analiza koja pojačava utisak vjerodostojnosti izvorne informacije, jer su je svojim komentarima implicitno potvrdili svi sagovornici ovog portala čije su izjave navedene u članku.

Pogledajte sve članke koji su na “Raskrinkavanju” ocijenjeni kao lažna vijest ili prenošenje lažnih vijesti.