Podijeli članak

Pod manipulacijom činjenicama podrazumijevamo medijski izvještaj koji sadrži činjenično utemeljene informacije, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime se nastoji usmjeriti čitatelje/ke ka pogrešnim zaključcima u odnosu na stvarno značenje informacije koja se prenosi.
Zašto dolazi do manipulacije činjenicama?

Poput lažnih vijesti, manipulisanje činjenicama ne pojavljuje se slučajno – ono je rezultat svjesne namjere da se na provjerenim informacijama, čija se istinitost ne dovodi u pitanje, izgradi neprovjeren ili neistinit narativ. To se može učiniti na različite načine: izostavljanjem bitnih dijelova informacije, tako da se njeno stvarno značenje zamagli ili promijeni, ili pogrešnom interpretacijom činjenica kroz komentar i prateće sadržaje teksta ili priloga. Jedan od uobičajenih načina svjesno pogrešne interpretacije činjenica jeste implicitno ili eksplicitno povezivanje dostupnih informacija koje zapravo nisu ni u kakvoj međusobnoj vezi, tako da se kod čitatelja/ki stvori pogrešan utisak o temi o kojoj se izvještava.

Primjer manipulacije činjenicama koja se zasniva na kombinaciji oba ova postupka – povezivanje dvije tačne informacije kako bi se dobio netačan zaključak, te izostavljanje važnih dijelova informacije – nalazimo u izvještaju koji se pojavio nakon ubistva Olivera Ivanovića u Kosovskoj Mitrovici. Nekoliko portala je tada navelo da su SAD neposredno prije Ivanovićevog ubistva izdale upozorenje svojim građanima da ne putuju na Kosovo zbog povećane opasnosti od terorističkih napada, navodeći na zaključak da su ova dva događaja povezana. U priči je izostavljena činjenica da se radilo o ažuriranju bezbjednosnih informacija o svim državama u bazi State Departmenta nakon što je uvedena nova klasifikacija istih, te da je promjena statusa urađena i za druge države, a ne samo za Kosovo.


Izvor: Manipulisanje činjenicama: Lažna interpretacija stvarnog upozorenja

Kako prepoznati ovaj vid manipulacije?

Manipulaciju činjenicama najlakše je prepoznati onda kada se pojavljuje u zaključcima koje kroz medijski izvještaj “provlači” autor/ica teksta ili priloga. Pretjerano “objašnjavanje” prenesene informacije, veće posvećivanje pažnje interpretaciji činjenica nego samim činjenicama, jak upliv vrijednosnih sudova i tvrdnji koje pretenduju da izazovu emotivne reakcije – sve ovo mogu biti indikatori da se radi o manipulaciji činjenicama, naročito ukoliko je izvještaj objavljen kao vijest, a ne kao komentar, kolumna ili neka druga novinska forma u kojoj je očekivano iznošenje ličnih stavova. Ovaj vid manipulacije vrlo je lako uočljiv ako je osnovna informacija sama po sebi beznačajna, tj. od malog ili nikakvog javnog interesa, te se cijeli izvještaj, zapravo, zasniva na priči koja je izgrađena ni na čemu.

Primjer novinskog izvještaja zasnovanog na beznačajnim informacijama nalazimo u članku objavljenom na portalu BN Televizije, pod naslovom “Turski transporter na ulazu u Sarajevo”, gdje je, uz fotografiju jednog vozila, (polu)ispričana čitava špijunska priča.

Sama informacija predstavljena u tekstu nije pogrešna – radi se o činjenici da je vozilo sa stranim registracijama u nekom trenutku bilo parkirano na ulazu u Sarajevo – ali nije ni od kakvog interesa za javnost. Značaj joj je dat time što je nasumično povezana sa određenom radnjom (“posmatranje”), te sama “vijest” zapravo nije zasnovana na činjenicama, već isključivo na “slobodnoj” interpretaciji istih.


Izvor: TV Bijeljina i huškačka vijest ni o čemu

U nekim slučajevima manipulacija je znatno suptilnija i teže ju je uočiti, kao, recimo, u izvještajima koji izostavljaju značajne dijelove informacije. Dobar način za prepoznavanje takvih manipulacija je postavljanje pet osnovnih pitanja na koja bi svaka vijest trebala odgovoriti: Šta se dogodilo? Gdje se dogodilo? Kada se dogodilo? Ko je učestvovao? Zašto i kako se dogodilo? Ukoliko se radi o izvještaju koji je usmjeren na provociranje burne reakcije kod čitatelja/ki, a ne sadrži odgovore na neka od ovih pitanja, velika je šansa da su ti elementi informacije namjerno izostavljeni kako bi se vijest predstavila značajnijom nego što jeste za publiku kojoj je namijenjena.  

Primjer vijesti u kojoj nema nijedne eksplicitno pogrešne tvrdnje, ali joj nedostaje ključna informacija – gdje se radnja dogodila – nalazimo u izvještaju o prodavačici povrća kojoj je policija oduzela robu. U opisu fotografije, koja će kod većine ljudi probuditi saosjećanje, ciljano je izostavljen podatak da je ista uslikana u Albaniji, kako bi se pojačala empatija publike sa ovog govornog područja, a samim tim i njena “angažovanost” na dijeljenju i komentarisanju ove vijesti. Vijest, dakle, nije pogrešna, ali ju je većina ljudi pogrešno “smjestila” u svoju državu, zahvaljujući manipulativnom predstavljanju činjenica na Facebook stranicama koje su je prenijele.

Izvor: “Oduzeto povrće” uslikano u Albaniji, a ne u BiH 

Manipulacija činjenicama često se javlja zajedno sa drugim oblicima medijskih manipulacija, a najčeše uz dezinformacije, te u izvještajima koje klasifikujemo kao pristrasno izvještavanje i spin.

Pogledajte sve članke koji su na Raskrinkavanju ocijenjeni kao manipulisanje činjenicama.