Podijeli članak

Portal Raskrinkavanje svoj rad zasniva na objektivnoj, nezavisnoj i temeljitoj provjeri informacija objavljenih u medijima. Tokom razvijanja metodologije, definisali smo 11 medijskih manipulacija koje se pojavljuju u medijima i koje svakodnevno bilježimo i analiziramo.
1. Lažna vijest

Lažna vijest je medijski izvještaj koji u sebi sadrži nedvosmisleno pogrešne tvrdnje, odnosno informacije koje ne odgovaraju činjenicama i kojima se svjesno dezinformiše javnosti. Lažna vijest uglavnom cilja na to da probudi emocije čitalaca, te se često odnosi na “vruće” teme i pitanja o kojima se vodi intenzivna javna debata, o kojima ljudi imaju snažne stavove i podijeljena mišljenja.

Lažna vijest ne mora biti bazirana isključivo na lažnoj informaciji, već samo jedan njen dio može biti izmišljen, dok je ostatak sadržaja tačan ili činjenično neutralan. Time se povećava i šansa da čitaoci povjeruju u lažnu informaciju. Iako ne postoji recept za prepoznavanje lažnih vijesti, postoje određeni znaci koji vam mogu ukazati na to da bi informacija koja je došla do vas mogla biti pogrešna, poput činjenice da je objavljena na anonimnom portalu.

Opširnije o lažnim vijestima

 

2. Dezinformacija

Dezinformacija je medijska manipulacija koja se zasniva na činjenicama, ali ih pogrešno predstavlja, tj. sadrži “miks” činjenica i netačnih informacija ili poluistina. Dezinformacija se može smatrati blažim oblikom lažnih vijesti, a u nekim slučajevima je rezultat nepreciznog ili nepotpunog prenošenja vijesti, što rezultira nenamjernim dezinformisanjem. Ovaj vid pogrešnog informisanja često se prepliće sa neprovjerenim informacijama, spinom, manipulacijom činjenicama, pristrasnim izvještavanjem i ostalim oblicima manipulacija.

Opširnije o dezinformacijama

 

3. Manipulacija činjenicama

Pod manipulacijom činjenicama podrazumijevamo medijski izvještaj koji činjenice tumači na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime se nastoji usmjeriti čitatelje/ke ka pogrešnim zaključcima u odnosu na stvarno značenje informacije koja se prenosi. Poput lažnih vijesti, manipulisanje činjenicama se ne pojavljuje slučajno – ono je najčešće rezultat svjesne namjere da se na provjerenim informacijama izgradi neprovjerena ili neistinita priča, mada može biti i rezultat nepoznavanja materije o kojoj se piše. 

Opširnije o manipulaciji činjenicama

 

4. Spin

Jedna od definicija kaže da je spin propagandna aktivnost kojom političke partije pokušavaju u javnosti i medijima predstaviti sve što rade u pozitivnom svjetlu. Iako spin nije samo politička kategorija, u politici se najviše koristi da se umanji ili promijeni negativan odnos javnosti prema dešavanju, osobi, instituciji i sl. Spin u sebi uglavnom sadrži dio ili cijelu informaciju čije efekte neko želi da umanji ili poništi, bez prevelikog davanja značaja tome, te na to doda informacije koje mijenjaju sliku stanja o toj informaciji, kako bi se fokus prebacio na nekoga ili nešto drugo.

Opširnije o spinu

 

5. Pristrasno izvještavanje

Pod pristrasnim izvještavanjem podrazumijevamo one medijske izvještaje čija je osnovna namjera da određenu osobu, grupu ili instituciju predstave u pozitivnom ili negativnom svjetlu. Takvi izvještaji po pravilu favoriziraju činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, dok se istovremeno zanemaruje ili iskrivljava sve što se u njega ne uklapa. Takvi medijski izvještaji mogu i ne moraju biti netačni, ali u pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče koju prenose. Pristrasni medijski izvještaji nikada nisu neutralni. Oni uvijek donose određeni vrijednosni sud o temi kojom se bave i u njima uvijek postoji strana koja je predstavljena u pozitivnom ili negativnom svjetlu, što je prvi znak da bi medijski izvještaj koji se nalazi pred vama mogao biti pristrasan. Pristrasno izvještavanje često se javlja i zajedno sa prenošenjem lažnih vijesti, teorijama zavjere, manipulacijom činjenicama ili pseudonaukom.

Opširnije o pristrasnom izvještavanju

 

6. Prikriveno oglašavanje

Prikriveno oglašavanje predstavlja promotivni sadržaj koji se nalazi u uredničkom dijelu medija, te je predstavljen kao rad redakcije medija, a ne kao sponzorisani članak. Plaćena promocija proizvoda, događaja, političkih stranaka ili bilo čega drugog ne smije se predstavljati kao neutralan informativni izvještaj, već se čitateljima/kama mora staviti do znanja da se pred njima, zapravo, nalazi tekst koji je nastao kao plaćena promocija.

Opširnije o prikrivenom oglašavanju

 

7. Klikbejt

Klikbejt je senzacionalistički naslov koji pogrešno predstavlja sadržaj članka sa ciljem privlačenja čitatelja/ki da kliknu na podijeljeni link. Klikbejt je nesumnjivo najrasprostranjeniji oblik manipulacije u online medijima. To je najlakši način da legitimnu i ponekad dosadnu vijest novim i zapaljivim naslovom pretvore u profit od oglašavanja. Anonimni portali često koriste klikbejt kako bi bolje “zapakovali” tuđi tekst i predstavili ga kao svoj.  Najveća opasnost klikbejta je to što neće svi otvoriti članak, već će zaključke donositi samo na osnovu naslova koji pročitaju na portalu ili na društvenim mrežama.

Opširnije o klikbejtu

 

8. Neprovjerene informacije

Neprovjerene informacije su, u najkraćem, špekulacije, glasine i druge nepotvrđene tvrdnje koje se predstavljaju kao činjenice. Posebno su problematične one informacije koje nisu samo neprovjerene, već ne postoji način da ih se provjeri. Takav primjer nalazimo u vijestima koje se zasnivaju na “anonimnim izvorima”, a za koje se ne pruža nikakav dodatni dokaz. Ukoliko vijest koju čitate donosi detaljne informacije o nečemu, ali ne daje nikakav dokaz ili izvor za iznesene tvrdnje, ili se referira isključivo na informacije dobijene iz anonimnog izvora, radi se o neprovjerenoj informaciji koja se ne može smatrati kredibilnom.

Opširnije o neprovjerenim informacijama

 

9. Cenzura

Cenzura u najširem smislu znači nadziranje i/ili ograničavanje slobode izražavanja. Cenzura ima duge istorijske korijene i vršila se (ili se vrši) sa ciljem uklanjanja iz javnog prostora onih tema koje nosioci vlasti smatraju štetnim po svoje interese. Cenzura se u medijima danas najčešće praktikuje u obliku autocenzure: odbijanjem medija da se bave određenim temama ili ličnostima. U kontekstu fact-checkinga medija, sa naglaskom na online medije, cenzurom obilježavamo one sadržaje koji se bave politički osjetljivim i temama od javnog interesa, a koji su uklonjeni ubrzo po objavljivanju. Raskrinkavanje generalno rijetko “cenzuru” kao ocjenu daje člancima, s obzirom na to da je ovu vrstu medijske manipulacije teško “dokazati”.

Opširnije o cenzuri

 

10. Teorija zavjere

Zavjera ili urota podrazumijeva tajno udruživanje i djelovanje grupe ljudi sa ciljem ostvarivanja nekog svog interesa, štetno po neku drugu grupu ljudi. Zavjere su uglavnom povezane sa organizovanim kriminalom, korupcijom, špijunažom, terorizmom i sl. Termin “teorija zavjere” se, međutim, ne odnosi na otkrivanje takvih grupa, planova i aktivnosti, već za “teoretiziranje” toga šta se dešava “iza kulisa”, dok se činjenice stavljaju u drugi plan. Razotkrivanjem zavjera bavi se istraživačko novinarstvo, te istražni organi i pravosuđe.

Opširnije o teorijama zavjere

 

11. Pseudonauka

Pseudonaukom (lažnom naukom) smatramo članke koji kao naučnu činjenicu predstavljaju određena mišljenja, stavove i vrijednosti koji nisu dobijeni naučnom metodom, a predstavljeni su kao da jesu. Sa pseudonaučnim sadržajem najčešće ćete se susresti u člancima koji se bave životnim stilom, zdravljem i naukom. U takvim člancima se pogrešno ili manipulativno interpretiraju postojeća naučna istraživanja ili se poziva na istraživanja koja nisu prošla naučnu provjeru. Pseudonauka često ide “ruku pod ruku” sa teorijama zavjere i manipulacijom činjenicama.

Opširnije o pseudonauci

 

Satira

Satira je književni oblik u kojem se kritički ismijava pojedinac, grupa, država ili vlast. Često je korištena kao sredstvo političke borbe. Satirični sadržaji koji se pojavljuju u medijima služe da naglase pojavu koja se ismijava i izlaže kritici, najčešće kroz karikaturu ili satiričnu vijest.  Ukoliko je jasno naglašeno da je određeni medijski sadržaj satiričan, njega ne posmatramo kao manipulaciju. Međutim, i satira se može koristiti kao manipulacija, ukoliko se ne naglasi da je riječ o ovoj formi.

Opširnije o satiri