Podijeli članak

Ko je objavio informaciju?

Utvrđivanje kredibiliteta medijskog izvora je prvi korak u procesu provjere medijskih informacija. Web stranice koje pretenduju na objavljivanje informativnog sadržaja, a ne pružaju nikakve podatke o svom uredništvu, vlasništvu i autorima/kama sadržaja koje objavljuju, ne mogu se smatrati kredibilnim izvorima, a upitno je i da li bi se uopšte trebali zvati medijima (više o tome pročitajte u rubrici Koja je razlika između pravih i lažnih medija?).  Anonimni “mediji” ne objavljuju isključivo lažne vijesti, jer često preuzimaju objave kredibilnih medija, dodajući im klikbejt naslove kako bi ih prikazali kao ekskluzivne informacije koje niko drugi nije objavio. No, ako se ekskluzivna vijest (vijest koju niko drugi nije objavio) prvi put pojavila na portalu koji objavljuje nepotpisane članke, nema impressum, niti podatke o vlasništvu i uredništvu – vjerovatno nije istinita.

Stoga je prvi korak provjere “upoznavanje” sa samim medijem koji je objavio informaciju. Podaci o uredništvu i vlasništvu medija obično se nalaze u rubrikama “O nama”, “Impressum”, ili “Kontakt”, koje se mogu pronaći pri vrhu ili dnu stranice, ili u njenom meniju. Ako takve rubrike ne postoje, ili ne sadrže imena i prezimena osoba koje uređuju stranicu, pred vama vjerovatno nije medij, već stranica čija je jedina svrha zarada od Google oglasa, ili “oglasna ploča” nekog političkog aktera.  Ovakve stranice se najčešće oslanjaju na Facebook kao sredstvo za privlačenje “klikova”, to jest reklamiranje svojih sadržaja. U tu svrhu uglavnom koriste niz Facebook stranica koje imaju drugačiji naziv od naziva samog portala (ovdje možete pročitati više o tome na koji način se može provjeriti “uvezanost” anonimnih portala i Facebook stranica). Ako se ista stranica na webu predstavlja kao “informativni portal”, a na Facebooku koristi drugi naziv i/ili objavljuje meme-ove, recepte, potresne, humoristične, ili seksualno eksplicitne slike – možete biti sigurni da se ne radi o mediju, niti o izvoru informacija kom se može vjerovati.

Da li je izvor vijesti bio ozbiljan kada ju je objavio?

Ukoliko vijest izgleda potpuno nevjerovatno i teško je povjerovati da se desila, pronađite njen prvi izvor – možda se radi o satiričnom portalu. Satirični članci se često u procesu prenošenja pretvore u “vijesti” – nekada zbog toga što portali koji ih prenose ne vode računa o njihovom stvarnom izvoru, a nekada i zbog toga što u izvornom tekstu nije dovoljno jasno naznačeno da se radi o satiričnom sadržaju.

Još jedan indikator kredibiliteta medijskog izvora je i njegov generalni ton i izgled. Ako se nalazite na portalu koji se “crveni” od naslova koji obećavaju ekskluzivan, skandalozan i nevjerovatan sadržaj, pristupajte sa oprezom svim informacijama koje objavljuje. Isto važi i za portale koji djeluju “čudno” – nemaju standardne rubrike koje se mogu pronaći u legitimnim infomativnim medijima, imaju više oglasa nego stvarnog sadržaja, imaju oglase koji “iskaču” sa stranice, prepuni su pravopisnih grešaka u naslovima, itd.

Kako utvrditi ko je prvi objavio informaciju?

Svaki medijski izvještaj bi morao sadržati datum objave, a poželjno je da se u članku vidi i tačan sat kada je objavljen, te da se svaka naknadna promjena sadržaja, koja je nastala nakon objave, jasno naznači u tekstu. Obična Google pretraga ključnih riječi ili neke karakteristične fraze iz teksta koji čitate može vam pokazati gdje se on prvi put pojavio, to jest koji mu je originalni izvor. Neki portali, međutim, skrivaju informacije o vremenu objave svojih članaka, te se ni za jednu vijest koja se na njima nalazi ne može reći kada je nastala. Takve informacije mogu biti značajne kako biste utvrdili koji je stvarni izvor neke informacije – ako se vijest istog dana pojavila na anonimnom portalu i legitimnom mediju, teško ćete moći utvrditi ko ju je prvi objavio ako ne vidite tačno vrijeme objave.

Postoji, međutim, nekoliko načina da to provjerite čak i u takvim slučajevima. Datum objave možete provjeriti tako što ćete ga pronaći u “izvornom kodu” (source code) stranice. Do koda dolazite desnim klikom i biranjem opcije “View page source”, koja će vam prikazati programski kod – niz informacija o stranici koju gledate.

Source code može djelovati prilično zastrašujuće za prosječne korisnike/ce interneta, jer se radi o desetinama stranica ispunjenih slovima i brojevima. Otkrivanje datuma nastanka sadržaja, ipak, ne zahtijeva njihovo iščitavanje – dovoljno je da kombinacijom tipki “CTRL” i “F” pokrenete pretragu teksta koji je pred vama i u njemu pronađete podatak o danu i satu kada je sadržaj objavljen. Fraze koje vas zanimaju i koje treba upisati u pretragu su “Published” ili “Date” (“objavljeno” ili “datum” ukoliko je kod na našem jeziku) – uz njih se najčešće nalaze podaci o tome kada je objavljen članak čiji kod gledate. Pored toga, možete ukucati i godinu kada je sadržaj mogao nastati – tamo gdje se pojavi prvi rezultat, vjerovatno će stajati datum i sat objave sadržaja.

Ukoliko ni source code ne sadrži podatke o vremenu objave – pretražite društvene mreže. Dan i sat dijeljenja nekog sadržaja na Facebooku ili Twitteru, takođe može biti indikator toga kada je vijest objavljena. Još jedna mogućnost je pretraga fotografije koja je objavljena kao ilustracija članka putem servisa “Fotoforensics”, koji će vam dati precizne podatke o tome kada se slika koju tražite pojavila na adresi na kojoj se nalazi.

Da li je informacija objavljena u drugim medijima?

Ukoliko vijest čitate na jednom od portala koji ne ispunjava osnovne elemente kredibilnosti, potražite je u drugim medijima. Pretražite ključne fraze, citate i aktere iz članka u čiju istinost sumnjate i provjerite da li je istu informaciju objavio neki stvarni medij. Ako se ista vijest – naročito ukoliko zaista jeste “skandalozna” i “nevjerovatna” – pojavljuje samo na anonimnim portalima, vjerovatno se radi o izmišljotini.

Ukoliko takvu vijest ipak pronađete i na stranicama legitimnih medija, to ne mora biti i potvrda legitimnosti same informacije, jer je praksa preuzimanja vijesti bez provjere, nažalost, postala uobičajena u domaćim online medijima. Kada se vijest sa anonimnog portala “preseli” na stranice legitimnog medija, stoga, treba obratiti pažnju na sljedeće stvari:

  • Da li se vijest pojavila mahom na stranicama tabloidnih medija, za koje već znate da su skloni objavljivanju neprovjerenih ili netačnih informacija?
  • Da li se u preuzetoj vijesti pojavljuje bilo kakva nova nova informacija koja potvrđuje njenu istinitost? Ukoliko je prenesena u integralnom obliku i njen jedini izvor je anonimni “medij”, vjerovatno se ne radi o tačnoj informaciji, već naprosto o preuzimanju bez provjere.
  • Kakva je uređivačka politika medija koji ju je objavio? Ako je taj medij sklon pristrasnom izvještavanju, to jest favoriziranju određene političke opcije ili narativa, obratite pažnju na to da li informacije u tekstu odgovaraju takvoj uređivačkoj politici. Pogledajte kako taj medij inače tretira tu osobu ili slične događaje i da li je to mogao biti motiv preuzimanja neprovjerene vijesti.
  • Da li su i kako drugi mediji obradili istu temu? Da li su tog dana objavljene neke bitne vijesti sa kojih bi ova informacija mogla pokušati da skrene pažnju? Lažne vijesti se često koriste sredstvo za političko spinovanje, te se njihovo pojavljivanje nekada dešava upravo u tom kontekstu.