Podijeli članak

Facebook je u maju 2018. godine imao 2,9 milijardi aktivnih korisnika/ca, a sama kompanija je prošle godine iznijela podatak da na njemu postoji preko 250 miliona lažnih profila. U to nisu uračunati milioni stranica i grupa, koje također mogu biti lažne – predstavljati se kao nešto što nisu ili, pak, dijeliti lažne vijesti. Takve stranice su ključni “reklamni panoi” anonimnih portala koji koriste Facebook kako bi privukli čitatelje/ke i njihove klikove na svoje web stranice.

Kako bi prikupili što veći broj pratilaca, anonimni portali se služe različitim tehnikama da povećaju svoju vidljivost na Facebooku. Jedna je objavljivanje postova u kojima vas pozivaju da na neki način stupite u interakciju sa stranicom (“označite prijatelja s kojim biste…”, “koliko lajkova možemo skupiti za…”, “koliko vas će podijeliti…”, “ko će mi čestitati rođendan” i sl.). Kada uradite ono što se od vas traži, stranica postaje vidljivija vašim prijateljima, jer će vaša aktivnost biti prikazana u njihovom news feedu. Drugi postupak kojem se često pribjegava je objavljivanje nekog zabavnog ili hobi sadržaja. To su, recimo, kulinarski recepti, vicevi, “ispovijesti” i sl, i to najčešće u formi slika kojima se privlači pažnja posjetitelja.

Iako takve stranice djeluju kao nečija “amaterska zabava”, vjerovatnoća da će neko iz čistog hobija svakodnevno održavati stranicu, stupati u interakciju sa posjetiteljima/kama, objavljivati humoristične, šokantne ili emotivne sadržaje koji treba da izazovu empatiju – skoro je nikakva. Iza takvih pojava uvijek stoji dobro razrađen biznis. Sve su to načini da se poveća broj pratitelja, nakon čega se stranica koristi za promoviranje linkova koji vode na razne anonimne portale. U nekim slučajevima, administratori/ce takvih stranica su ujedno i vlasnici/e portala, a nekada ih iznajmljuju ili prodaju onima koji ih zatim koriste za reklamu svojih web stranica.

Ukoliko posumnjate u to da je stranica autentična i legitimna, provjerite sa kojim portalima je povezana. One kojima ne biste trebali vjerovati vrlo često nemaju isti naziv stranice i samog portala čiji sadržaj dijele. Obratite pažnju i na to čiji sadržaj se dijeli, odnosno na koji portal vodi članak koji je podijeljen. S obzirom na to da su ovakve stranice često pretrpane slikama i postovima koji nisu linkovi, to možete učiniti i putem pretrage Facebooka.

Transparentnost stranice

U dijelu “Kome vjerovati na društvenim mrežama” pisali smo o transparentnosti i osnovnim informacijama svake Facebook stranice, koje se obično nalaze u dijelu “O nama” ili “About”. Međutim, postoje i dodatni načini za provjeru opširnijih informacija o samoj stranici i njenim administratorima. Možete, naprimjer, provjeriti iz koje zemlje su osobe koje vode stranicu, da li je stranica mijenjala naziv, te da li ima sponzorirane/plaćene objave. Kako doći do takvih informacija, objasnit ćemo na primjeru Facebook stranice Raskrinkavanje.

“Info and ads” kao i “Page transparency” pružaju manje-više iste informacije. U obje sekcije možete provjeriti da li postoje aktivne reklame, odnosno sponzorirane objave, te u kojim zemljama su aktivne. Tu su i informacije o tačnom datumu kreiranja stranice, datumima kada su vršene promjene naziva ukoliko ih je bilo, te u kojoj zemlji žive administratori.

Napredna Facebook pretraga

Možda to niste do sada primijetili, ali i na Facebooku se krije pravi “mali Google” za pretragu ove platforme. Kada bilo koji pojam upišete u pretragu, na ekranu ćete vidjeti sljedeće mogućnosti sužavanja pretrage među milijardama objava:

Šta pretražujete – tražite li profil, stranicu, grupu, događaj, fotografiju ili samo objavu

Ko je objavio – ovdje možete pretragu ograničiti na izvor. Tako, naprimjer, možete otkriti kada je nastala neka Facebook stranica, unoseći izvor i datum

Gdje je objavljeno – ova opcija sužava pretragu na postove objavljene u određenim grupama

Oznaka lokacije – iako se ne koristi baš na svakoj objavi, i oznaka lokacije nekada može pomoći pri pretraživanju

Kada je objavljeno – datum objavljivanja koji ne mora uvijek biti precizan, gdje možete odabrati određeni period između dva datuma

Lažno predstavljanje i lažne nagradne igre

Na društvenim mrežama nije rijetka ni pojava lažnog predstavljanja, kada određeni profil ili stranica neovlašteno koriste tuđi identitet, to jest predstavljaju se kao neka javna ličnost, institucija ili organizacija. Zahvaljujući medijima koji nekritički prenose sadržaje sa društvenih mreža, objave takvih stranica i profila nekada postanu “vijest” u stvarnim medijima.

Takav je bio slučaj sa stranicom koja je koristila ime i sliku Senada Hadžifejzovića, na kojoj se pojavio status o navodnom hapšenju sina Milorada Dodika zbog korištenja narkotika. Status su zatim prenijeli mnogi mediji, a uslijedile su i reakcije institucija i političkih aktera. Stranica se ispostavila kao lažna, a sav sadržaj neautentičan. Kako izgleda analiza jedne takve Facebook stranice, možete pogledati u našoj analizi “O čemu je još pisao lažni Senad Hadžifejzović”.

Lažnu Facebook stranicu nije teško napraviti niti su, kao ni lažni profili, rijetkost. Raskrinkavanje je objavilo nekoliko analiza i o lažnim nagradnim igrama na društvenim mrežama, za koje smo ustanovili da također nisu rijetka pojava. Svaki put procedura je ista. Lažne stranice poznatih brendova, poput trgovačkih lanaca ili specifičnih prodavnica i kompanija, traže lajkove, dijeljenja i komentarisanja objave kako bi učestvovali u nagradnoj igri koju su objavili. Onda svi korisnici/ce koji to urade dobiju poruku da su baš oni dobili nagradu i da moraju poslati sliku svoje lične karte. Time su hiljade bh. građana pokradene za svoje lične podatke, a opširnije o samim stranicama, metodama njihovog rada i načinima kako da se zaštitite i prijavite ih, kako bi one bile uklonjene, možete čitati u našim analizama Krađa podataka i dalje traje“Nagradne igre kojima se prikupljaju lični podaci na Facebooku: Nestao Bingoo, pojavio se Tropic”.

Dakle, prije nego što lajkate stranicu, čiji vam se naziv čini interesantan ili vam djeluje kao stranica povezana sa osobom iz javnog života koja vas zanima, provjerite ko ili šta se zapravo krije iza te stranice.

“Memes” nisu vijesti

Na Facebooku bilo ko može objaviti bilo šta. Ako to učini na dovoljno zanimljiv način, velika je vjerovatnoća da će takva objava postati viralna, bez obzira na to da li sadrži tačnu ili netačnu informaciju. Poznata izreka da “slika govori hiljadu riječi” na društvenim mrežama dobija novi značaj, jer se dezinformacije na ovoj i drugim društvenim mrežama često pojavljuju u obliku viralnih slika (memes).

Viralne slike većinom sadrže kombinaciju fotografije ili ilustracije i teksta koji iznosi neku tvrdnju. Ako je takva slika objavljena na kredibilnoj stranici i/ili potkrijepljena određenim izvorom (npr. linkom na istraživanje čije rezultate vizuelno prikazuje), veća je šansa da je informacija koju daje vjerodostojna. No, kada viralne slike objavljuju anonimne stranice ili privatni profili, uz pompezne tvrdnje čiji izvor nije naveden, pristupajte im sa oprezom.  

Koliko je pogrešno vjerovati viralnim slikama bez ikakve prethodne provjere, najbolje ilustruje primjer lažne objave sa privatnog Facebook profila koja je bespotrebno uznemirila desetine hiljada ljudi. Fotografija lijeka Paracetamol P-500 objavljena je uz “upozorenje” da isti sadrži opasni virus Machupo, koji može biti smrtonosan. Ova stara lažna vijest je na našem jeziku doživjela skoro 50.000 “dijeljenja”, iako se ova vrsta Paracetamola ne može kupiti na ovim prostorima niti je uopšte moguće da tableta Paracetamola sadrži smrtonosni virus. Opširnije čitajte u našoj analizi “Sijanje panike po Facebooku: Nema ‘smrtonosnog virusa’ u Paracetamolu”.

 

Izazivanje panike oko Paracetamola jedan je od bezbrojnih primjera ove vrste. Dezinformacije koje se na društvenim mrežama plasiraju preko viralnih slika imaju vrlo širok dijapazon i odnose se na sve – od medicine do politike. Raskrinkavanje se više puta bavilo ovakvim objavama: “vijest” da CNN u izvještajima o granatiranjima u Siriji koristi jednu te istu djevojčicu, lažno prikazivanje bebe iz Oregona kao“djeteta ostavljenog u kontejneru u Tuzli, antivakcinacijska propaganda na temu veze vakcina i autizma samo su neke od lažnih vijesti i dezinformacija koje su se proširile društvenim mrežama u vizuelnoj formi.

Na privatnom Facebook profilu se pojavila ova fotografija koja kruži ovom društvenom mrežom, uz tvrdnju da ista…

Gepostet von Raskrinkavanje am Samstag, 14. April 2018

Viralna slika koju je objavio "zavjerološki" portal "Natural News" pretenduje da dokaže de facto nepostojeću povezanost…

Gepostet von Raskrinkavanje am Samstag, 9. Juni 2018

Na lijevoj fotografiji zaista jeste haker iz Alžira, Bendelladj Hamza. 2015. godine je osuđen na 15 godina zatvora, i…

Gepostet von Raskrinkavanje am Donnerstag, 20. Dezember 2018

Na društvenim mrežama ponovo je aktuelna lažna vijest o migrantima i oružju o kojoj smo pisali prije nekoliko mjeseci….

Gepostet von Raskrinkavanje am Freitag, 2. November 2018