Podijeli članak

Platforma “Raskrinkavanje” se svakodnevno bavi provjerom istinitosti informacija objavljenih u medijima. U tome nam, od samog početka, najviše pomažu naši čitatelji i čitateljke, od kojih dobijamo prijedloge članaka, objava na društvenim mrežama, viralnih i manje viralnih informacija u čiju su istinitost posumnjali – najčešće sa dobrim razlogom. Kada zaprimimo takve “prijave”, započinjemo proces provjere čiji je cilj da utvrdi da li je objavljena informacija tačna ili netačna. Taj proces se naziva fact-checking (provjera činjenica) i  zavisi od sadržaja informacije koja se provjerava. Slijede neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju u takvom istraživanju i koja vam mogu pomoći da utvrdite da li je informacija koja je do vas došla putem medija ili društvenih mreža istinita i autentična.    
Ko je objavio informaciju?

Utvrđivanje kredibiliteta medijskog izvora je prvi korak u procesu provjere medijskih informacija. Stoga je prvi korak provjere “upoznavanje” sa samim medijem koji je objavio informaciju. Podaci o uredništvu i vlasništvu medija obično se nalaze u rubrikama “O nama”, “Impressum”, ili “Kontakt”, koje se mogu pronaći pri vrhu ili dnu stranice, ili u njenom meniju. Ako takve rubrike ne postoje, ili ne sadrže imena i prezimena osoba koje uređuju stranicu, pred vama vjerovatno nije medij, već stranica čija je jedina svrha zarada od Google oglasa, ili “oglasna ploča” nekog političkog aktera. Kako provjeriti ko je prvi objavio neku vijest, istražiti tačno vrijeme objvljivanja članka ukoliko je ono sakriveno, te da li je vijest objavljena u drugim medijima. čitajte na sljedećem linku:

Da li je naveden izvor informacije?

Izvor informacije ključni je element kredibilnosti, te na koncu i istinitosti iste. Svaka kredibilna informacija mora biti utemeljena na činjenicama, a kredibilan medij ima odgovornost da je potkrijepi dokazima i izvorima. Neposredni novinarski izvori mogu biti dokumenti, snimci (uključujući fotografije, video i audio materijale), te izjave osoba koje su stručne za određenu temu, ili su lično neposredno upoznate sa određenim događajima.  Ukoliko vijest koju čitate donosi detaljne informacije o nečemu, ali se ne poziva ni na jedan od navedenih izvora za iznesene tvrdnje, takvu informaciju ne možete smatrati vjerodostojnom. Ukoliko se, pak, autor/ica vijesti poziva na anonimni izvor, situacija je nešto komplikovanija.  Koji sve tipovi izvora informacija postoje, kako utvrditi njihovu kredibilnost te kada i kako se mogu koristiti anonimni izvori, čitajte na sljedećem linku:

Da li su slike i snimci autentični?

Dezinformacije nisu uvijek tekstualne – nekada se cijela vijest temelji na slici ili video snimku koji ne moraju nužno prikazivati ono što se tvrdi da prikazuju. Neke od manipulacija vizuelnim izvorima se otkrivaju vrlo jednostavno – takvi su, recimo, slučajevi kada se stara fotografija predstavi kao slika aktuelnog događaja, ili se fotografija snimljena na jednom mjestu predstavi kao slika koja je nastala negdje drugo.  Postoji više načina da utvrdite kada je i gdje prvi put objavljena neka fotografija, a opširnije o alatima i načinima čitajte na linku:

Napredna Google pretraga

Opcije napredne Google pretrage vam pružaju mogućnost da suzite pretragu i dobijete preciznije rezultate, naročito ako pokušavate provjeriti odakle je potekla određena informacija, ko ju je prenosio i koliko dugo se nalazi “u opticaju”. Opširnije o mnogim mogućnostima koje pruža napredna Google pretraga čitajte na sljedećem linku:

Kako provjeriti arhivu vijesti?

Ukoliko prilikom potrage za izvorom informacije ustanovite da stranica koja ju je prvi put objavila više ne postoji, ili da je članak koji je bio originalni izvor obrisan, internet arhive mogu poslužiti kao “vremeplov” koji će vas vratiti na izbrisani sadržaj. Da, moguće je pronaći i uklonjeni sadržaj sa interneta, a više o načinima i alatima čitajte na sljedećem linku: