Podijeli članak

Vlasnici medija mogu uticati na njegovu uređivačku politiku i na taj način staviti određene političke ili ekonomske interese iznad profesionalnog izvještavanja, u slučajevima kada bi ono moglo ugroziti iste te interese. Stoga je važno i znati ko ima moć da utiče na javno mnijenje putem medija, a to je moguće samo ako su podaci o vlasništvu javni i svima dostupni. Sama transparentnost vlasništva ne garantuje kredibilitet medija, ali je svakako jedan od njenih važnih elemenata.

Medij obično nije pravno lice, njegov izdavač jeste. “Legitimni mediji” imaju izdavača koji jeste fizičko ili pravno lice i registrovan je kod nadležnog državnog organa (u nekim zemljama, mediji se registruju pri sudovima, dok u nekim zemljama postoje i posebni registri medija).  Transparentno vlasništvo medija posebno je značajno u političkoj sferi, jer zdravo funkcionisanje demokratskih političkih sistema podrazumijeva otvorenost i odgovornost onih koji direktno ili indirektno kreiraju javno mnijenje. No, to nije jedini razlog zbog kog je važno znati ko je vlasnik medija koji čitate, naročito kada se radi o online medijima.

Postoji čitav niz web stranica koje izgledaju kao informativni ili tematski portali, iako zapravo služe kako bi formirali tržište za proizvode koje prodaju njihovi vlasnici. To je slučaj sa nizom stranica koje objavljuju savjete o zdravlju i koji su integralni dio profitabilne “wellness industrije”. Kada je vlasništvo medija poznato, takvu vezu je mnogo lakše otkriti i ispravno razumjeti razloge objavljivanja pseudonaučnih informacija kojima se podstiče kupovina proizvoda i usluga “alternativne medicine” (više o tome možete pročitati ovdje).

U zemljama sa manje uređenim ili slabo razvijenim medijskim tržištem, netransparentnost vlasništva u medijima pogoduje razvijanju izrazito klijentelističkih medija, do te mjere da je teško razlučiti gdje prestaju mediji, odnosno uređivačka politika, a počinje konkretna politička ili poslovna agenda.  Iz tog razloga, ali i zbog sprječavanja koncentracije u medijima, u nekim zemljama su uspostavljeni registri vlasništva medija. Neke zemlje u regiji usvojile su i zakone koji onemogućavaju koncentraciju medijske moći u rukama jedne fizičke ili pravne osobe, s obzirom da stvaranje medijskih monopola direktno šteti medijskom pluralizmu i kvalitetnom informisanju javnosti. Bosna i Hercegovina, nažalost, nije među njima.

Kako provjeriti vlasništvo medija?

Transparentnost vlasništva je skoro nepostojeća u slučaju domaćih portala koji se pogrešno predstavljaju kao mediji. Osim što ne objavljuju impressume, oni često ciljano sakrivaju bilo kakve podatke o identitetu osoba u čijem se vlasništvu nalaze. To se postiže registrovanjem domene stranice putem servisa koji garantuju anonimnost, to jest, sakrivaju podatke o tome ko je kupio samu domenu i napravio portal.

Kada se susretnete sa online “medijem” čije je vlasništvo sakriveno na ovaj način, to je još jedan znak upozorenja da bi njegovi sadržaji mogli biti netačni, manipulativni, ili da se objavljuju sa nekim ciljem koji nema veze sa informisanjem – bilo da se radi o političkoj propagandi, ili o ostvarivanju zarade na neetičan način.

Domene, odnosno nazive internetskih stranica, možemo klasificirati u dvije osnovne grupe – međunarodne i nacionalne. Međunarodne domene su .com, .net, .org, .info i slične. One su u pravilu jeftine – mogu se kupiti za svega nekoliko dolara. Pored međunarodnih domena, svaka država ima i svoju dvoslovnu nacionalnu domenu – recimo, za Bosnu i Hercegovinu je nacionalna domena .ba, za Srbiju .rs, za Hrvatsku .hr i tako dalje. Između međunarodnih i nacionalnih domena postoji razlika u transparentnosti vlasništva nad istim. Prilikom kupovine međunarodne domene, korisnik/ca može doplatiti nekoliko dolara i u potpunosti sakriti svoje podatke.

Ukoliko je riječ o globalnim domenama poput .com, .info i slično, najbolji servis za detaljnu pretragu vlasničkih podataka je “Domaintools”. Osnovna pretraga na ovoj stranici je besplatna, dok detaljna pretraga zahtijeva pretplatu (pretplatnici mogu vidjeti detaljnu evidenciju promjena u vlasništvu i registraciji domene, kao i dobiti “reverse whois” podatke – informacije o svim domenama koje je zakupila pojedina osoba ili pravno lice).
Pored “Domaintools” (domaintools.com), postoje mnogi slični besplatni servisi koji će vam dati osnovne podatke o domeni koja vas zanima (whois.com, who.is, itd.). Upisivanjem adrese u ove pretraživače dobićete informacije o podacima osobe ili pravnog lica koje je zakupilo domenu (naziv web stranice), IP adrese servera i druge korisne informacije.

Ovakve pretrage mogu vam dati jednu od dvije korisne informacije – identitet vlasnikca/ca portala, ili podatak o tome da je vlasništvo nad portalom ciljano sakriveno. Vlasnici portala koji žele da sakriju svoje podatke mogu kupiti takvu uslugu sa kompanijama koje se zatim u ovakvim pretragama pojavljuju umjesto njih kao vlasnici domene. Tako nešto je moguće uraditi i sa nacionalnom domenom, kada se kao registrant pojavljuje firma koja pruža usluge hostinga, umjesto osobe ili pravnog lica koje je stvarni vlasnik portala. U takvim slučajevima, izvor koji je na taj način sakrio svoj identitet treba smatrati potpuno nekredibilnim i informacije koje objavljuje ne treba tretirati kao legitimne vijesti.

Sa druge strane, nacionalna (.ba) domena ne može se kupiti anonimno. Univerzitetski tele-informatički centar koji je zadužen za izdavanje .ba domene posjeduje sve podatke o vlasništvu istih. Na njihovoj stranici www.nic.ba moguće je utvrditi vlasništvo nad svakom stranicom koja završava domenom .ba

Ukoliko želite saznati više o stranicama koje su potpuno anonimne, pretraga društvenih mreža može vam otkriti neke informacije. To se može uraditi na nekoliko načina:
Alat CrowdTangle daje podatke o tome koje Facebook stranice dijele sadržaj svake web stranice za koju se tako nešto može utvrditi. CrowdTangle je ekstenzija koju možete preuzeti na adresi crowdtangle.com i dodati je svom Chrome browseru. Kada to učinite, dovoljno je da otvorite stranicu koja vas zanima, kliknete na “ct” ikonicu u gornjem desnom uglu i za nekoliko sekundi ćete dobiti listu svih Facebook stranica, grupa i javnih profila na kojima je taj link podijeljen. Listu možete eksportovati kao tabelu u CSV formatu kao tabelu i sačuvati je na svom kompjuteru.

Stranice koje CrowdTangle “ne vidi” na Facebooku možete pronaći na dva načina: Google pretragom i pretragom unutar Facebooka.
Prenošenja svakog linka na Facebooku možete pretražiti tako što ćete u Google ukucati site:facebook.com i nakon toga tačnu adresu (URL) stranice
Pretragu unutar Facebooka možete napraviti unošenjem tačne adrese stranice u Facebookov pretraživač, kako biste vidjeli na kojim se Facebook stranicama, grupama i profilima najčešće pojavljuje.

Najprecizniji rezultati se dobijaju kombinacijom ova tri metoda, budući da svaki ima određena ograničenja i može vratiti različite rezultate. Pronalazak Facebook stranica koje kontinuirano dijele sadržaje određenih portala može otkriti lokaciju njihovih vlasnika (podatak koji je od nedavno javan za sve Facebook stranice), ili ukazati na to sa kojim su još portalima, drugim Facebook stranicama ili profilima povezani. Takvi podaci mogu biti korisni za dalje pretrage, poput “reverse whois”, koje mogu otkriti ili ukazati na identitet osoba ili organizacija koje stoje iza ovakvih “medijskih” projekata.